SMETAJU LI KATOLICI U HRVATSKOJ?

Jedan njemački sudac drži raspelo u ruci kojega je maloprije, kao predsjednik suda,
skinuo sa zida sudnice. Dogodilo se to prigodom suđenja 21-godišnjem afganistanskom
muslimanu. Taj je, navodno, dospio na sud jer je svojem prijatelju, koji se obratio na
kršćanstvo, prijetio smrću. Sudac je svoju gestu obrazložio riječima kako je mladom
muslimanu htio dati do znanja da se u ovoj sudnici ne radi o nekom religijski
motiviranom procesu, nego o postupku jedne instance koja je neovisna o bilo kakvim
religijskim uvjerenjima ili osjećajima, te, kao takva, provodi samo postupak neovisnog
utvrđivanja odgovornosti u jednoj državi u kojoj se nasilje i prijetnje smrću ne smiju
tolerirati. Ova scena izazvala je žučne polemike, kako u medijima tako u javnom
mnijenju, te je jedan poznati televizijski moderator izjavio: „Meni nije svejedno kada
jedan sudac, koji mora poštivati odredbe Ustava države u kojoj djeluje, svojevoljno sa
zida skida simbol naše kulture“. Na drugoj strani svijeta, Biskupska konferencija
Australije zalaže se za stvaranje posebnog zakona koji će štiti svakome vjersku slobodu.
Tim zakonom trebalo bi biti zajamčeno kršćanima da smiju odbiti radnje na koje su
prisiljeni važećim antidiskriminacijskim zakonima, a koje su u suprotnosti s njihovim
vjerskim uvjerenjima. Tako bi bilo moguće da jedan matičar odbije sklopiti istospolni
brak, ali i da vlasnik hotela ili restorana odbije iznajmiti salu za proslavu takvog braka.
Tako bi vjerskim zajednicama bilo omogućeno da svoje prostore ne iznajmljuje osobama
ili grupama koje djeluju ili žive u suprotnosti s temeljnim načelima kršćanske vjere.
Vjerskim školama trebalo bi biti omogućeno ne primati na posao osobe koje žive i djeluju
u evidentnom neskladu s načelima kršćanskog morala. Australski biskupi smatraju da im
sadašnji zakoni sve to ne omogućavaju.
.
1. Lekcija Emmanuela Macrona
Ovakvi događaji diljem civiliziranog svijeta pokazuju da se ljudi itekako brinu za
opstojnost kršćanstva i svega onoga što ono predstavlja. Čak je francuski predsjednik
Macron, u prilično sekulariziranoj Francuskoj, održao govor u kojem je naglasio važnost
katolicizma u Francuskoj, kroz povijest i danas. Govorio je poduzetnicima,
intelektualcima i predstavnicima raznih konfesija. „Francuska je kroz angažman brojnih
katolika postala jača“, naglasio je. Pogotovo u novijoj povijesti katolici su maksimalno
sudjelovali u sudbonosnim događajima po državu, kao borci za oslobođenje Francuske,
kao utemeljitelji Europske unije, kao angažirani sudionici sindikalnih aktivnosti.
Francuski dnevnik „La croix“ prosuđuje da takav govor, maksimalno otvoren vjernicima
i pogotovo katolicima, već dugo godina nije održao nijedan državnik u Francuskoj.
Štoviše, Macron je pojasnio što misli, te kaže kako je on, kao čelnik države, „čuvar
vjerske slobode“, ali niti ne pomišlja sebe predstaviti kao promotora nekakvog „državnog
kulta“, u kojem bi neki novi republikanski „Credo“ zamijenio vjeru u Boga. Ne radi se
samo o očuvanju korijena na kojima je Europa nastala, pojašnjava Macron, jer korijeni se
mogu osušiti. Radi se o tome da katolicizam daje svojevrsni sok koji omogućava naciji da
živi. Zato Macron zagovara veću prisutnost kršćana u svim javnim raspravama.
 .
2. Hrvatska politika i katolicizam
Ovako razmišljaju ljudi diljem svijeta. U Hrvatskoj, međutim, ima novopridošlih i
novopečenih političara, koji su u svakom smislu riječi daleko ispod razine jednog
francuskog predsjednika, koji ne trepnuvši okom, zagovaraju izbacivanje vjeronauka iz
škole, raskidanje Ugovora sa Svetom Stolicom, stvaranje jednog školskog kurikuluma
koji će sustavno izbjegavati bilo kakvo spominjanje vjere, katolicizma ili Crkve, jednom
riječju, izričito niječu bilo kakve zasluge koje su katolici imali na ovim prostorima
stoljećima unatrag, a imaju ih i danas. Tako se nedavno izjašnjavao Davor Bernardić.
Vizija takvih političara seže samo od posljednjih do sljedećih izbora, i ništa više od toga.
Kod Macrona je jasno da mu je stalo do boljitka Francuske i francuskog naroda. Kod
ovih naših skorojevića isto je tako jasno da im je stalo samo do vlastite promidžbe…i do
vlastitog džepa. Podsjećam da je Francuska daleko više sekularizirana nego Hrvatska.
Volio bih čuti nekoga od relevantnih političara u Hrvatskoj koji će imati hrabrosti odati
priznanje katolicima za očuvanje identiteta i baštine od kojih i na kojima mi danas
živimo. Zacijelo je Macronu trebalo puno više znanja i sposobnosti da bi došao na tako
važnu političku dužnost u Francuskoj. Kod nas je očito dovoljno ustrajno zasipavati
javnost raznoraznim floskulama. Macron je ponosan na svoju državu i na svoj narod. Kod
nas i država i narod „služe“ kao prikladno sredstvo za ostvarenje ciljeva koji služe jedino
pribavljanju moći i koristi povlaštenim pojedincima, grupama i strankama. Pa kada već
toliko slušamo poruke iz Europske unije, barem pokušajmo od njih nešto i naučiti. Čak i
od onih koje nam se možda previše ne sviđaju. I to je znak zrelosti.
 .
Josip Grbac
Share on Facebook0Share on Google+0Tweet about this on Twitter0Share on LinkedIn0Print this page
About the Author

Leave a Reply

*

captcha *